Psihologija ima mnogo dodirnih
tačaka sa jezikom. Pojava jezika u ljudskoj evoluciji omogućila je razvoj mozga
i kao posledica toga razvio se složeni psihički život kakav danas poznajemo. Jedino preko govora mi saznajemo misli i osećanja drugog bića, dajemo imena konkretnim i apstraktnim
pojavama, vršimo složene mentalne operacije i uspostavljamo složenu
komunikaciju. Jezik kojim govorimo oblikuje našu realnost a takođe je i produkt
uslova u kojima živimo. Pustinjski narodi razlikuju više vrsta peska jer im je
važan, jer je u njihovim uslovima bitan faktor dok sve te reči u evropi
zamenjuje jedna. Postoji 6 imenica i 5 glagola koje dobijamo Google prevodiocem
kada iz engleskog jezika prevodimo reč pesak (sand) na Arpaski. U poimanju važnosti rodbinskih
odnosa, tačnije pridavanja važnosti ko je rođak sa čije strane postoji razlika
u engleskom i u srpskom jeziku. Ta razlika oslikava različite odnose i vrednosti
u srpskom i engleskom društvu. Englezi imaju jednu reč za određenu liniju
rodbine: recimo aunt je ili tetka ili strina to tamo nije važno. A isto je sa
uncle – om on je ili stric ili ujak, cousins su rođaci te neke treće linije i
svi su jednaki po tituli. Vi ne znate ko je tu sa majčine a ko sa očeve strane
jer oni tome ne pridaju značaj, tako toga nema ni u nazivu. U Srpskom društvu
to je i te kako važno pa je stric, znamo svi, sa očeve a tetka sa majčine
strane, a odmah je jasno i ko je ujak, ko tašta a ko svekrva. Tako se u jeziku
očituju mnoge osobine i vrednosni sistemi, običaji i verovanja zajednice koja
ga govori. Jezik govori i o pojednicu: što je bogatiji izrazima i tačnije gramatike osoba je obrazovanija, pripada višim slojevima društva, radoznala je i inteligentna. Sve ovo i još mnogo toga započinje jednu zanimljivu temu o koji će nekad ovde biti reči ali sad ćemo
pričati "samo" o direktnim koristima od čitanja knjiga.
Mentalna stimulacija
Ako
želite da imate telo koje je u formi i lepo izvajano morate da pazite na hranu
koju unosite u organizam i morate aktivno vežbati mišiće. Mozak se takođe mora "hraniti" informacijama i "vežbati" ako želimo da bude u formi. Neka istraživanja pokazuju da čitanje
(između ostalog) smanjuje rizik od Alchjamerove bolesti i demencije. Ljudi koji čitaju,
obrazuju se, rešavaju zagonetke, ukrštene reči, slažu puzle jačaju moć svog
mozga. Na taj način povećavaju šansu da im sposobnosti logičkog rezonovanja,
pamćenja, analitičkog mišljenja i kreacije dugo budu očuvane ili bar minimalno propadnu
u starosti.
Pamćenje
Kada čitamo knjige mi vežbamo memoriju jer
pamtimo glavnu radnju, ali i sporedna dešavanja, likove i njihove
osobine, istoriju likova i njihovih odnosa. Ovo su ponekada veoma zahtevne šeme odnosa, porodičnih, prijateljskih i ljubavnih. Na donjoj šemi imamo primer šematskog prikaza odnosa u Tolstojevom romanu "Ana Karenjina".
Preuzeto sa:http://fjglynn.files.wordpress.com/2011/07/the-social-network-of-anna-karenina-graphic4.jpeg |
Fiziološki gledano svaki put kada
pamtimo mi aktiviramo neuronske veze. Ukoliko smo pročitali i zapamtili novu
informaciju formirane su nove veze u nervnoj strukturi. Tako se stvaraju
bezbrojne veze (novi putevi) među neuronima koje bogate našu memoriju a ovo mnoštvo veza,
aktivnost neurona pomaže da kratkoročna memorija bolje funkcioniše ali i
stabilizuje raspoloženje.
Poboljšan fokus pažnje i koncentracija
Kada čitamo knjige mi se “isključujemo”
iz okolnih zbivanja. Naša koncentracija je usmerena (fokusirana) na radnju u
knjizi a kada je knjiga interesantna onda se ta koncentracija dugo održava. Ovo
nam prija i odmara naš “operativni sistem” koji je današnjim uslovima izmoren
čestim menjanjem fokusa pažnje i prekidima koncentracije. Prosečna osoba u pet
minuta dok radi na nekom zadatku proveri fejsbuk stranu, mejl i tviter. Ako tome
dodamo proveravanje telefona i sredinske faktore na koje obraćamo pažnju videćemo da je ovo vrlo
zamorno razbijanje koncentracije. Knjige nude suprotno.
Znanje i mašta
Iz
knjiga uvek možemo nešto novo naučiti. U zavisnosti od tipa knjige koji čitamo sadržaj koji
usvajamo će varirati ali globalno gledano možemo naučiti mnogo o istoriji nekog
naroda, sadašnjim običajima, možemo sagledati različite karaktere ljudi i kako
se čovek menja (ili ostaje isti) vremenom i pod različitim okolnostima. Možemo
naučiti kako nešto da napravimo ili kako nešto funkcioniše. Recimo helijumski
balon Vini Pua kojim namerava da stigne do košnice i nasladi se medom uči nas osobinama
kiseonika i helijuma, “Kockar” Dostojevskog pruža nam priliku da naučimo kako
misle ljudi koji su zavisni od nekog poroka a u knjizi “Hobit” saznajemo
kulturu i navike hobita kao izmišljenog naroda koji se razlikuju od navika i
običaja drugih naroda u knjizi: vilenjaka, orka ili patuljaka a tako zapravo učimo mitologiju koja je osnova za opis ovih "naroda". Svako znanje
koje imamo može se pokazati korisnim. Ako ne znanje je benefit samo po sebi:
rekosmo da razvija mozak jer je mentalna stimulacija, stvara nove neuronske
veze koje potom bivaju zapamćene (ili zaboravljene). Čitanje razvija maštu jer
prema opisima likova i prostora mi sami zamišljamo kako sve to zaista izgleda.
Ovo zamišljanje je zapravo kreacija nove stvarnosti koja postoji samo za nas i
stvorena je kontaktu sa sadržajem knjige. Alisu koja putuje u zemlju čuda svaki
čitalac zamisliće drugačije ali ako je gledao Diznijev crtani film on će
automatski zamisliti onu Alisu koji je u tom filmu video. To je dobar primer
kako filmovi ograničavaju našu maštu dajući nam gotove likove dok nam knjige
ostavljaju teži i lepši posao: zamišljanje, kreiranje, stvaranje samo nama zanog,
novog i originalnog sveta iz knjige.
Tri varijante Alise. Koja liči na vašu? |
Zamišljeni likovi mogu da žive svoje živote ako mi mislimo o
njima i njihovim postupcima, sudbinama ili recimo ragovaramo sa prijateljima
o njima - kao o pravim likovima. Možda ste nekada uhvatili sebe u razmišljanju ili diskusiji da li je Ana Karenjina bila ili nije bila u pravu da vara muža, obzirom kako je udata i kakva joj je bila motivacija. Naročito je dobro ako zamišljamo sebe u situacijam iz knjiga jer tako
razvijamo maštu ali i odigravamo neke moguće životne scenarije, upozanjemo
bolje sebe i svoje reakcije a pripremamo se i ako bi se tako nešto desilo u
našem životu.
Jačanje analitičkih sposobnosti
Kad
unapred otkirjemo “ko je ubica” ili predvidimo razvoj situacije koja se odvija
u knjizi mi zapravo koristimo naše analitičke sposobnosti ali i kritičke.
Analiziramo verodostojnost likova, strukturu zapleta i način pisanja autora.
Ovo vežbanje analize i kritičkog mišljenja u knjizi uvek primenjujemo i u
realnom životu. To nam omogućava da bolje sagledamo situacije i predvidimo
razvoj događaja.
Bogat rečnik i bolje pisanje
Što više se izlažemo novim rečima, različitim
rečeničnim konstrukcijama, ispravnom korišćenju gramatike to i sami imamo
bogatiji rečnik, koristimo složene strukture i pravilno govorimo. Sem lične
satisfakcije lepog i bogatog izražavanja ovo može da koristi i u društvu kada
se vode neke diskusije i u poslovnom životu – bogat vokabular ostavlja utisak
obrazovane i inteligentne osobe. Sve se ovo prenosi na veštinu pisanja. Pisci
su ljudi koji najviše čitaju baš zato što tako razvijaju svoj stil pisanja.
Opuštanje i redukcija stresa
Čitanje
donosi mir. Moramo da se negde udobno smestimo, gledamo da nam bude fino i svetlo, ne sme biti hladno ni pretoplo, moramo da se po mogućnosti izolujemo
od buke i ometanja. Kada čitamo tad uronimo u svet iz knjige i zaboravljamo
stresore kojima smo inače u dometu. Na nekoliko sati mi smo iznad svakodnevice
i njenih problema. Knjiga nas vodi tamo gde inače nikada ne bi stigli i to ritmom koji sami odredimo, bez pritisaka i nametanja. Neke
knjige sa pozitivnim duhovnim porukama faktički smiruju jer usporavaju puls, snižavaju krvni
pritisak. Knjige samopomoći direktno su se umešale u život mnogim ljudima i redukovale
jedan broj manjih duševnih bolesti i poremećaja raspoloženja. Neke ljude smiruje i
osećaju se posebno lepo kada drže knjigu u rukama, dodiruju hartiju, listaju,
osete miris papira i korica.
Zdravlje
Čitanje je zdrava intelektualna
zabava. Zdravija je od sedenja za račuanrom jer možemo da menjamo položaje
sedenja što je za stolom teško, monitor je uvek manje prijatan za oči od papira
a osim toga knjigu možemo poneti u priodu, na terasu a to sa računarem ne može
baš uvek. Uticaj na smanjenje stresa, razvijanje pamćenja, analitike i mentalna
stimulacija o kojima smo ranije govorili ovde takođe doprinose zdravlju na svoj
način.
Knjige su zabavne. Čak i kada su tužne ili setne, komplikovane ili “teške” za preživljavanje one su izvor novih iskustava i zabave. Pored toga knjige su jeftina zabava koju svako može priuštiti. Ako nemate veliku kućnu bibioteku, ima je vaš rođak ili drug a ako ni oni nemaju ima je vaša škola ili opština. Budite član biblioteke i za male pare koristite priliku da doživite neobične avanture i posetite različita mesta, upoznate neke nove ljude možda slične nekima koje znate. Ako volite da čitate na ekranu danas mnoge knjige postoje u pdf formatu i mogu se snimiti na računar i odštampati ili čitati sa ekrana, postoje i e-knjige koje nude snimanje različite literature na računar.
I na kraju nije svaka knjiga
jednako sklona da nas razvija i pozitivno utiče na nas. Izbor literature zavisi
od naših interesovanja, potreba, očekivanja a nekad i od mode. Tumačenje sadržaja knjige zavisi opet od mnogo faktora: na primer samog sadržaja i načina na koji
je prezentovan ali i naših kapaciteta da ga razumemo i obradimo. Knjigama se
treba vraćati kako onima koje nismo uspeli ranije da pročitamo tako i onima koje smo
pročitali pa se sa njima ponovo susrećemo, kao sa starim drugom ali sada promenjeni, sa
novim doživljajem istog dela. Uverićemo se uvek iznova da čitanje ima višestruke koristi
za nas i da je čitanje uvek pravi izbor.
Odlican blog nema sta ima sta i procitati i nauciti, doista volim ovakve blogove
ОдговориИзбришиhttps://plus.google.com/+Akademijaoxfordzvanicna/posts