19. август 2013.

Psihologija i knjige



Psihologija ima mnogo dodirnih tačaka sa jezikom. Pojava jezika u ljudskoj evoluciji omogućila je razvoj mozga i kao posledica toga razvio se složeni psihički život kakav danas poznajemo. Jedino preko govora mi saznajemo misli i osećanja drugog bića, dajemo imena konkretnim i apstraktnim pojavama, vršimo složene mentalne operacije i uspostavljamo složenu komunikaciju. Jezik kojim govorimo oblikuje našu realnost a takođe je i produkt uslova u kojima živimo. Pustinjski narodi razlikuju više vrsta peska jer im je važan, jer je u njihovim uslovima bitan faktor dok sve te reči u evropi zamenjuje jedna. Postoji 6 imenica i 5 glagola koje dobijamo Google prevodiocem kada iz engleskog jezika prevodimo reč pesak (sand) na Arpaski. U poimanju važnosti rodbinskih odnosa, tačnije pridavanja važnosti ko je rođak sa čije strane postoji razlika u engleskom i u srpskom jeziku. Ta razlika oslikava različite odnose i vrednosti u srpskom i engleskom društvu. Englezi imaju jednu reč za određenu liniju rodbine: recimo aunt je ili tetka ili strina to tamo nije važno. A isto je sa uncle – om on je ili stric ili ujak, cousins su rođaci te neke treće linije i svi su jednaki po tituli. Vi ne znate ko je tu sa majčine a ko sa očeve strane jer oni tome ne pridaju značaj, tako toga nema ni u nazivu. U Srpskom društvu to je i te kako važno pa je stric, znamo svi, sa očeve a tetka sa majčine strane, a odmah je jasno i ko je ujak, ko tašta a ko svekrva. Tako se u jeziku očituju mnoge osobine i vrednosni sistemi, običaji i verovanja zajednice koja ga govori. Jezik govori i o pojednicu: što je bogatiji izrazima i tačnije gramatike osoba je obrazovanija, pripada višim slojevima društva, radoznala je i inteligentna. Sve ovo i još mnogo toga započinje jednu zanimljivu temu o koji će nekad ovde biti reči ali sad ćemo pričati "samo" o direktnim koristima od čitanja knjiga.